Prehrana školaraca

Prehrana školaraca

Pravilna i uravnotežena prehrana ima itekako važnu ulogu kod svakoga, a posebno kod djece predškolskog i školskog uzrasta i to ne samo zbog zadovoljavanja energetskih potreba i hranjivih tvari, već i njihovog pravilnog rasta i razvoja. Za dobre rezultate u školi, ali i pravilan rad malih sivih stanica mozga u kojima se pohranjuje čitavo more informacija stečenih tijekom školske godine potrebna je zdrava i raznovrsna prehrana koja mora uključivati dovoljno kalorija, bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala. Naravno, to u teoriji zvuči prilično jednostavno. No, ne vole sva djeca sve namirnice, a preporučenih pet obroka dnevno u pravilnim vremenskim razmacima uistinu je neizvedivo uz sve obaveze i aktivnosti. Za početak, doručak bi trebao biti obavezan, jer djeca koja ne doručkuju u školi su pospana, slabije koncentrirana i teže prate nastavu. Znanstveno je dokazano da doručak pozitivno utječe na učenje i pamćenje kod školske djece. Istraživanja u SAD-u potvrdila su povezanost između uhranjenosti i psihosocijalnih funkcija sa školskim uspjehom, pa su slabije uhranjena djeca imala lošije ocjene u školi, manje su bila zainteresirana za nastavu, ali i imala više psiholoških problema od djece koja su se hranila pravilno. Zato treba pronaći malo vremena za brzi doručak, a najbolje su za to žitarice s mlijekom ili jogurtom, kruh ili tost s margarinom ili mliječnim namazom uz šalicu toplog mlijeka ili čašu prirodnog soka.

Zbog brzine vremena u kojem živimo, većina školske djece za užinu konzumira nezdravu, „brzu” hranu, grickalice, slatkiše, pekarske proizvode, dok bi sendvič od doma, s pomnije odabranim namirnicama, bio puno bolje i zdravije rješenje. Koliko god bilo teško izvedivo, preporučljivo je da proizvodi od žitarica budu zastupljeni u svakom obroku, a povrća bi trebalo jesti u izobilju, posebno mahunarke, zeleno lisnato povrće, a voće, po mogućnosti, dva do tri puta dnevno. Mlijeko i mliječni proizvodi također bi trebali biti dijelom svakodnevne prehrane, a crveno meso, krumpir, bijeli kruh i slatkiši tek povremeni izleti. Jer što je prehrana raznolikija to je manja vjerojatnost od pretilosti, ali i pomanjkanja pojedinih životno važnih sastojaka.

 

OSTAVI KOMENTAR

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *